Astma je hronično oboljenje koje se ispoljava kroz epizode šištanja, gušenja, „sviranja u grudima“ i kašlja. Karakteristično je da se ove epizode javljaju pri povećanom naporu, ujutru ili u toku noći.
Simptomi se mogu spontano smiriti, ali i uz upotrebu određenih lekova. Glavni faktor rizika za nastanak astme je osetljivost na respiratorne alergene, odnosno na supstance spoljne sredine, kao što su grinje, korov, trave, životinjske dlake ili duvan. Simptomi astme se mogu javiti u različitim uzrastima i pod različitim okolnostima.
U nastavku teksta saznajte koji tipovi astme postoje, kako se ponašati prilikom asmatičnog napada i što je najvažnije kako preventivno delovati.
Na postojanje bronhijalne astme najčešće ukazuje učestali kašalj, gušenje kao i sviranje u grudima. Prilikom uzimanja anamneze vodi se računa o momentu početka bolesti, o tome da li postoje genetske predispozicije kao i da li ima još nekih bolesti.
Nakon pregleda, radi se snimanje pluća kao i spirometrijsko ispitivanje kako bi se definisao stepen suženja disajnih puteva. Kod težih slučajeva sa izrazitim gušenjem, rade se i dodatne analize i testiranja kako bi se procenilo da li je neophodno bolničko lečenje.
Dodatnim analizama se utvrđuje vrsta astme, odnosno da li je u pitanju alergijska ili nealergijska astma, aspirinska, profesionalna ili astma na napor.
Ukoliko dođe do asmatičnog napada, započinje se terapija inhalacijama ( bronhodilatatorima) koje treba ponoviti na pet minuta. Ukoliko nema poboljšanja neophodno je da se odmah javite lekaru, jer nije uvek moguće predvideti dalji tok bolesti.
Pogledajte još: Da li je dozvoljeno vežbanje nakon korone?
Važno je da tokom napada savladate napad straha i panike i da svesno kontrolišete ritam disanja. U tom momentu pojačajte dijafragmalno disanje sa telom blago nagnutim napred i postavljanjem u položaj koji vam najviše odgovara. Najčešće je to sedeći položaj. Pored toga, efikasnu pomoć u asmatičnom napadu može da pruži brzo stomačno disanje pomoću koga se opušta grudni koš.
U ekstremnim slučajavima bronhijalne astme može doći do gubitka svesti kao i do naglog pogoršanja bolesti tako da je neophodno što pre potražiti pomoć lekara.
Vremenske prilike imaju uticaj na ispoljavanje simptoma bolesti kod nekih pacijenata, ali ne kod svih. Vlažno vreme, česte magle kao i nagle promene vremena mogu da utiču na učestalost tegoba. Hladni dan i velika vlaga veoma nepovoljno utiču na ljude sa osetljivim disajnim organima.
To je vrlo čest period kada se zdravstveno stanje asmatičara znatno pogoršava. Tada dolazi do grčenja mišića disajnih puteva kao i do pojačanog stvaranja sluzi. Povremeno može doći i do osećaja pritiska u grudima.
Pogledajte još: Šta su ksantelazme i kako ih se rešiti?
Glavni simptomi su nadražajni kašalj i otežano disanje. Kako su osobe koje imaju problem sa astmom ili hroničnim bronhitisom na preventivnoj terapiji, tokom hladnih dana se pojačava doza lekova i preduzimaju se mere protiv prehlade. Svako pogoršanje stanja podrazumeva češće javljanje lekaru.
Pacijenti koji imaju dijagnostikovanu astmu svakako koriste propisanu terapiju. Mada dolaskom hladnijih dana potrebno je dodatno povesti računa o zdravlju. To podrazumeva zdravu ishranu, dovoljno sna, redovnu fizičku aktivnost kao i izbegavanje zadimljenih prostorija.
Uzimanje suplemenata kao što je Tomato Likopen, pored toga što doprinosi jačanju imuniteta izuzetno je delotvorno u slučaju astme. Likopen je hranljiva materija koja se nalazi u biljkama i poznat je po izuzetnim antioksidativnim svojstvima. Zahvaljujući brojnim istraživanjima došlo se do zaključka da likopen ima brojne blagodati na zdravlje celog organizma.
Osobe kod kojih je dijagnostikovana astma i koji redovno koriste propisanu terapiju mogu bez ikakve bojazni da se bave sportom. Istina, idealni su oni sportovi koji nisu vezani za zatvoren prostor u kom ima alergena.
U svakom slučaju najbolje bi bilo da konsultujete svog lekara i posavetujete se sa njim u vezi bavljenja sportom. Ono što je svakako preporučljivo su vežbe disanja kao i fizikalna terapija, bez obzira da li je reč o prevenciji ili o lečenju astme.